Ana Babić doktorirala je 2007. na Sveučilištu u Oxfordu, nakon čega se usavršavala u Italiji. 2011. godine pridružila se grupi astronoma koja okuplja istraživače s pet hrvatskih ustanova u području visokoenergijske gama astronomije. Docentica je na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu, gdje pomaže na studentskom satelitskom projektu FERsat. Jedna od stvari koja je najviše veseli je analiza podataka prikupljenih iz središta udaljenih galaksija. Više o Ani saznajte na službenim mrežnim stranicama Fakulteta elektrotehnike i računarstva u Zagrebu.
Željka Marija Bošnjak
Željka Marija Bošnjak doktorirala je 2005. godine u Italiji te se potom usavršavala u Italiji i Francuskoj. 2012. godine vratila se u Hrvatsku, prvo na Odjel za fiziku Sveučilišta u Rijeci, a zatim na Fakultet elektrotehnike i računarstva u Zagrebu, gdje je danas izvanredna profesorica. Proučava zračenje visokih energija iz ekstragalaktičkih izvora. Saznajte više o Željki na službenim stranicama Fakulteta elektrotehnike i računarstva u Zagrebu.
Lana Ceraj
Lana Ceraj doktorirala je 2020. godine na Fizičkom odsjeku PMF-a u Zagrebu. Od listopada 2020. godine radi kao postdoktorska istraživačica na Institutu Ruđer Bošković, gdje se bavi istraživanjem u području astrofizike. U slobodno vrijeme radi na popularizaciji znanosti kroz predavanja i objavljivanje sadržaja na Facebooku, na profilu “U lovu na kozmičke zvijeri”.
Dijana Dominis Prester
Dijana Dominis Prester doktorirala je astrofiziku 2006. u Njemačkoj na temi potrage za ekstrasolarnim planetima. Od 2008. bavi se i astročestičnom fizikom u sklopu međunarodnih eksperimenata MAGIC i LST-CTA, na Odjelu za fiziku Sveučilišta u Rijeci, gdje je redovita profesorica. Saznajte više o Dijani na službenim stranicama Sveučilišta u Rijeci.
Mateja Dumbović
Mateja Dumbović doktorirala je 2015. godine u Zagrebu te se potom usavršavala u Austriji i Njemačkoj, a od 2019. zaposlena je kao znanstvena suradnica na Opservatoriju Hvar. Bavi se istraživanjem različitih vidova utjecaja Sunčeve aktivnosti na Zemlju i međuplanetarni okoliš. Saznajte više o Mateji na službenim stranicama Opservatorija Hvar.
Rajka Jurdana-Šepić
Rajka Jurdana-Šepić doktorirala je 2000. godine atomsku i molekulsku fiziku u Zagrebu, a danas je redovita profesorica na Odjelu za fiziku Sveučilišta u Rijeci. Istražuje eruptivne promjenljive zvijezde i Sunce. Usavršavala se u Italiji i SAD-u. Bavi se popularizacijom znanosti i promocijom čakavštine. Saznajte više o Rajki na službenim stranicama Sveučilišta u Rijeci.
Marina Manganaro
Marina Manganaro je 2009. doktorirala nuklearnu i subnuklearnu fiziku u Italiji te radila kao postdoktorandica i istraživačica u Njemačkoj, Irskoj i Španjolskoj. Docentica je na Odjelu za fiziku Sveučilišta u Rijeci od 2019. Njezino je područje istraživanja astročestična fizika, a u međunarodnoj kolaboraciji MAGIC (Major Atmospheric Gamma-Ray Imaging Cherenkov) bavi se gama-zrakama vrlo visokih energija. Voditeljica je znanstvenoga festivala „Pint of Science Croatia“.
Ivana Poljančić Beljan
Ivana Poljančić Beljan doktorirala je 2018. godine na Karl-Franzens Sveučilištu u Grazu u Austriji. Docentica je na Odjelu za fiziku Sveučilišta u Rijeci. Bavi se prvenstveno fizikom Sunca, povremeno mladim zvijezdama i edukacijskom fizikom. Aktivna je u popularizaciji znanosti kroz članstvo u Organizacijskom odboru Festivala znanosti Rijeka kao i kroz pojedinačna predavanja i radionice. Saznajte više o Ivani na službenim stranicama Sveučilišta u Rijeci.
Marina Skender
Marina Skender doktorirala je u Hrvatskoj 2005., a potom se usavršavala u Njemačkoj, Belgiji, Sjedinjenim Američkim Državama, Ujedinjenom Kraljevstvu i Italiji. Od 2017. radi kao docentica fizike na osječkom FERIT-u. Njezino glavno područje istraživanja je fizika Sunca. U svom znanstvenom dijelu bavi se procesima u plazmi vezanim uz Sunčevu aktivnost, s naglaskom na interpretaciju struktura u Sunčevom vjetru opaženih letjelicom Solar Orbiter. Bavi se i popularizacijom znanosti na brojnim radionicama za djecu i mlade.
Vernesa Smolčić
Vernesa Smolčić doktorirala je 2007. godine u Njemačkoj te se potom usavršavala u SAD-u, Njemačkoj i Australiji. Od 2013. godine radi u Hrvatskoj kao profesorica na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, a popularizacija znanosti jedan joj je od životnih prioriteta. Osnivačica je i voditeljica internetskog portala Astroučionica. Saznajte više o Vernesi na službenim stranicama Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu i njezinoj osobnoj stranici.
Giuliana Verbanac
Giuliana Verbanac doktorirala je u Zagrebu 2006. godine. Prije i poslije doktorata usavršavala se u Italiji, SAD-u i Njemačkoj. Danas radi kao izvanredna profesorica na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. Bavi se fizikom planeta Sunčeva sustava, planetarnim magnetizmom, međudjelovanjem Zemlje i Sunca te svemirskom prognostikom. Aktivno sudjeluje u popularizaciji znanosti.
Amy Mainzer
Amy Mainzer, rođena 1974., američka astronomkinja, specijalizirala se u području astrofizičke instrumentacije i infracrvene astronomije. Profesorica je na Lunarnom i planetarnom laboratoriju na Sveučilištu Arizona i jedna od vodećih svjetskih znanstvenica u otkrivanju asteroida. Voditeljica je projekta NEOWISE koji se bavi proučavanjem malih planeta. Takođe značajan je njen doprinos u istraživanju misije svemirskog teleskopa Near Earth Object Surveyor.
Annie Jump Cannon
Annie Jump Cannon, rođena 1863., američka astronomkinja čiji je rad bio ključan u razvoju suvremene klasifikacije zvijezda. Zaslužna je za stvaranje Harvardske klasifikacijske sheme na temelju temperature i spektralnih tipova zvijezda. Ručno je klasificirala oko 350.000 zvijezda. Prva je žena koja je dobila titulu doktora astronomije na Sveučilištu Groningen i počasnu diplomu Sveučilišta Oxford. Bila je glasovita sufražistica i članica Nacionalne ženske stranke.
Caroline Herschel
Caroline Lucretie Herschel, rođena 1750., njemačka astronomkinja, mlađa sestra astronoma Williama Herschel poznata po otkriću osam kometa koje je otkrila upotrebljavajući njegov teleskop. 1787. prva je žena kojoj je dodijeljena godišnja plaća kao asistentici kraljevskog astronoma. S bratom Williamom objavila je katalog galaktika i maglica. Caroline L. Herschel bila je i prva žena koja je primila zlatnu medalju Kraljevskog astronomskog društva.
Cecilia Payne-Gaposchkin
Cecilia Payne-Gaposchkin, rođena 1900., američka astronomkinja i astrofizičarka, u svojoj je doktorskoj tezi iz 1925. godine otkrila da se zvijezde prvenstveno sastoje od vodika i helija. Njezin revolucionarni zaključak u početku je odbačen jer je bio u suprotnosti sa znanstvenim otkrićima tog vremena, no to se otkriće na kraju pokazalo točnim. Njezin rad o prirodi promjenjivih zvijezda bio je temelj moderne astrofizike. Bila je najuglednija žena-astronom svog vremena, te prva koja je bila imenovana redovitim profesorom na Sveučilištu Harvard.
Mary Watson Whitney
Mary Watson Whitney, rođena 1847., američka astronomkinja, vodila je istraživački program astronomije na uglednom Sveučilištu Vassar u SAD-u. Na istom sveučilištu od 1888. bila je i ravnateljica sveučilišne zvjezdarnice.Tijekom svog života najviše se usredotočila na istraživanje dvostrukih zvijezda, promjenjivih zvijezda, asteroida, kometa te preciznog mjerenja fotografske ploče. Jedna je od osnivačica Američkog astronomskog društva. Borila se za jednakost žena s muškarcima u znanstvenim područjima.
Hypatia
Hypatia, rođena 300., grčka neoplatonistička filozofkinja, astronomkinja i matematičarka koja je živjela u Aleksandriji. Hypatia je za života bila poznata kao velika učiteljica i mudra savjetnica, Bila je istaknuti mislilac neoplatonske škole u Aleksandriji na kojoj je podučavala svoje sljedbenike filozofiji i astronomiji. Konstruirala je mnoge astrolabe i hidrometre.U novije vrijeme, Hypatia se smatra ikonom ženskih prava i pretečom feminističkog pokreta.
Henrietta Swan Leavitt
Henrietta Swan Leavitt, rođena 1868., američka astronomkinja, diplomirala je na Radcliffe Collegeu. Njezin rad na mjerenjui i katalogiziranju sjaja zvijezda, doveo je do otkrivanja veze između svjetline i perioda varijabli Cefeida. Ovo izvanredno otkriće omogućilo je astronomima mjerenje udaljenosti do dalekih galaksija, do oko 20 milijuna svjetlosnih godina. Kao rezultat toga, sada je poznato da naša galaksija, Mliječna staza, ima promjer od oko 100.000 svjetlosnih godina.
Sally Ride
Sally Ride, rođena 1951., američka fizičarka i astronautkinja, diplomirala je fiziku na Sveučilištu Stanford. Od 1977. do 1987. radi u NASA kao jedna od prvih šest žena koje su radila na svemirskim programima. 1983. godine, postaje prva Amerikanka koja je letjela u svemir. Od sredine 1990-ih pa sve do njezine smrti, Ride je vodila dva javno-informativna programa za NASA-u - ISS EarthKAM i GRAIL MoonKAM. Posthumno, 2012. godine, dodijeljena joj je predsjednička medalja slobode, najveće civilne nagrade u SAD-u.
Williamina Fleming
Williamina Fleming, rođena 1857., škotska astronomkinja koja je djelovala u SAD. Poznata je po svom otkriću svemirske maglice Konjska glava 1888., te prvom otkriću bijelog patuljka, zvijezde 1910.Sudjelovala je u izradi zajedničkog sustava označavanja zvijezda, te samostalno katalogizirala na tisuće zvijezda i drugih astronomskih fenomena. Zalagala za ravnopravnost žena u znanosti što je naglašeno u njenom govoru "Polje za ženski rad u astronomiji" na Svjetskoj izložbi 1893. u Chicagu.
Sophia Brahe
Sophia Brahe, rođena 1559. bila je danska je hortikulturistica i studentica astronomije. Zajedno sa bratom astronomom Tycho Braheom, sudjelovala je u otkriću supernove koja se danas zove SN 1572, posebno značajnom po tome što pobijalo geocentrični model svemira. Sofijina pomoć također je bila ključna u Tychoovom radu na orbitama, koji je bio temelj za predviđanje položaja planeta.Tychoove studije orbita, koje je ostvario uz pomoć Sophie, uključivale su najpreciznija mjerenja gibanja planeta napravljena prije izuma teleskopa.
Marie-Jeanne de Lalande
Marie-Jeanne de Lalande,rođena 1760., francuska astronomkinja i matematičarka. Poznata je po tome što je sa svojim ocem astronomom uspostavila katalog od 10 000 zvijezda., surađivala je i na pisanju "L'historie Celeste Française'', djelu koje je označilo je položaj 50 000 zvijezda. Po njoj je nazvan krater na Veneri. Izradila je i "Tables horiares de marine" što je publicirala u "Abrege de navigation historique theorique et pratique avec tables horaires".
Nicole-Reine Lepaute
Nicole-Reine Lepaute, rođena 1723., francuska astronomkinja i matematičarka. Surađivala je s astronomom Josephom Lalandeom u izračunu efemeride tranzita Venere. Lepaute je izračunala i točno vrijeme pomrčine Sunca 1. travnja 1785. godine, iste godine objavila je članak u kojem je izradila kartu opsega pomrčine Mjeseca diljem Europe. Također izradila je više kataloga zvijezda koji su bili korisni za budućnost astronomije, te je izračunala efemeride Sunca, Mjeseca i planeta.
Caroline Furness
Caroline Ellen Furness, rođena 1869., bila je američka astronomkinja i prva žena koja je dobila titulu doktora znanosti u astronomiji iz Kolumbije. Pod vodstvom Mary Watson Whitney sudjelovala je u programu promatranja kometa planeta. Niz godina radila je na Sveučilištu Colombia, gdje je i objavila je svoju doktorsku disertaciju "Katalog zvijezda unutar jednog stupnja sjevernog pola i optičko izobličenje astrofotografskog teleskopa Helsingfors izvedeno iz fotografskih mjera".
Elisabeth Hevelius
Elisabeth Hevelius,rođena 1647., smatra se jednom od prvih astronomkinja, a naziva se i "majkom mjesečevih karata". Nakon smrti svoga muža, astronoma Johannesa Heveliusa, dovršila je i objavila "Prodoromu Astronomiae", njihov zajednički sastavljeni katalog od 1564 zvijezda i njihovih položaja. "Prodoromus Astronomiae" sastojao se od tri odvojena dijela: predgovora , kataloga zvijezda i atlasa sazviježđa. Iako se u promatranjima kataloga koristilo samo astronomovo golo oko, mjere su bile toliko precizne da su se koristile u "Astronomiae".
Margaret Huggins
Margaret Huggins, rođena 1848., irska znanstvenica i astronomkinja. Konstruirala je spektroskop nakon što je pronašla inspiraciju u znanstvenim člancima o astronomiji u časopisu "Good Words". Njezin interes za spektroskopiju rezultirao je nizom važnih otkrića u području spektroskopije. Margaret i njezin suprug astronomom William Huggins, bili su pioniri u znanstvenom području spektroskopije te autori atlasa reprezentativnih zvjezdanih spektara.
Lousie Freeland Jenkins
Louise Freeland Jenkins, rođena 1888., američka astronomkinja koja je sastavila vrijedan katalog zvijezda unutar deset parseka od Sunca. Bila je poznata po svom istraživanju trigonometrijske paralakse, radila je na Yaleskom katalogu zvijezda i surađivala je na općem katalogu zvjezdanih paralaksa. Djelovala je kao knjižničarka zvjezdarnice i izvršna tajnica odjela za astronomiju. Također bila je su-urednica časopisa "Astronomical Journal". Po njoj je nazvan krater Jenkins na Mjesecu.
Liisi Oterma
Liisi Oterma, rođena 1915., finska astronomkinja i prva žena koja je dobila titulu doktorice znanosti astronomije u Finskoj. Oterma je radila kao promatračica u sveučilišnoj zvjezdarnici. Tijekom studija postala je pomoćnica astronoma Yrjö Väisälä u istraživanju manjih planeta. Bila je direktorica astronomsko-optičkog istaživačkog instituta na Sveučilištu u Turkuu. Otkrila i suotkirla je niz kometa. Također, Centar za male planete kreditirao ju je za otkriće 54 mala planeta.
Wang Zhenyi
Wang Zhenyi, rođena 1768., poznata je znanstvenica iz dinastije Qing. Iako je bila samouka u astronomiji, matematici, geografiji i medicini, doprinijela je mnogim otkrićima. Jedan od njenih doprinosa bio je znanstveni članak "Spor oko procesije ekvinocija" u kojem je opisala vlastiti pogled na nebeske fenomene. Usput je uspješno objasnila i dokazala pomicanje ekvinocija i kako izračunati njihovo kretanje. Važan znanstveni doprinos je i u njenim tekstovima: "Spor dužine i zvijezda" i "Objašnjene pomrčine mjeseca".
Mary Proctor
Mary Proctor, rođena 1862., bila je američka popularizatorica astronomije. Iako nije bila profesionalna astronomkinja, Proctor je postala poznata po svojim knjigama i člancima iz oblasti astronomije. Njene knjige bile su lake za čitanje, točne, informativne i dobro ilustrirane. Bila je članica Britanske astronomske udruge, Američke udruge za unapređenje znanosti i bila je izabrana za članicu Kraljevskog astronomskog društva.
Helen Sawyer Hogg
Helen Sawyer Hogg, rođena 1905., američko-kanadska atronomkinja. Diplomirala je astronomiju kao magna cum laude, i doktorirala na Radcliffe College-u, a tijekom karijere zaslužila je još šest počasnih doktorata na fakultetima diljem Kanade i SAD-a. Poznata je po istraživanju kuglastih nakupina i varijabilnih zvijezda. Bila je prva ženska predsjednica astronomske organizacije te je objavljivala radove u stručnim časopisima Toronto Star i Journal of Royal Astronomical Society of Canada.
Miriam Burland
Miriam Burland, rođena 1902., kanadska astronomkinja koja je proučavala meteore, pomrčine i varijacije kepeida. Poznata je kao prva žena zaposlena u Zvjezdarnici Dominion 1927. godine, gdje je prvu žensku kolegicu dobila tek 30 godina kasnije. Burland je objavila važne publikacije: "Kombinirana radarska, fotografska i vizualna promatranja kiše meteora Perzeida iz 1947." i "Dužine valova, ekvivalentne širine i profili linija u spektru the Star HD 190073" . Bila je i poznati borac za ženska prava.
Mary Grey
Mary Grey, rođena 1927., kanadska astronomkinja koja je ostvarila važan znanstveni doprinos u Zvjezdarnici Dominion, na Observatory Hill, u Saanichu, a potom u Nacionalnom muzeju za znanost i tehnologiju u Ontariu, gdje je vodila Odjel za astronomiju. U slobodno vrijeme se bavila promicanjem znanosti u javnom prostoru, a za svoj rad je nagrađena nagradom ''Civil Service Association of Canada's prestigeous Merit'' 1989. godine.
Victoria Kaspi
Victoria Kaspi, rođena 1967., kanadska astrofizičarka koja se bavi proučavanjem neutronskih zvijezda, pulsara i radio valova. Poznata je po sudjelovanju u projektu ''Canadian Hydrogen Intensity Mapping Experiment (CHIME)''. Dobitnica je mnogih nagrada za doprinos znanosti astronomije, među kojima su: ''Izaak Walton Killam Memorial Prize'', 2015.godine, ''Gerhald Herzberg Gold Medal' iz 2016. godine, a 2021.g je proglašena su-dobitnicom nagrade ''Shaw'' za polje astronomije.
Neta Bahcall
Neta Bahcall, rođena 1942., izraelska astrofizičarka i kozmologinja specijalizirana za tamnu tvar, strukturu svemira, kvazare i formiranje galaksija. Jedan od njezinih najvažnijih doprinosa području astrofizike bili su njezini izračuni mase svemira. Izabrana je za člana Nacionalne akademije znanosti (1997.). Članica je: Američkog astronomskog društva, Nacionalnog savjetodavnog odbora za astronomiju i astrofiziku, bila je predsjednica Odbora AAS-a za status žena u astronomiji.
Amy Barger
Amy J. Barger, rođena 1971., američka astronomkinja. Smatra se pionirom u kombiniranju podataka s više teleskopa za praćenje višestrukih valnih duljina i u otkrivanju udaljenih galaksija i super masivnih crnih rupa, koje su izvan vidljivog spektra. Aktivna je članica Međunarodne astronomske unije. Njezino istraživanje poništilo je trenutne široko prihvaćene modele razvoja galaksija i super masivnih crnih rupa. Za svoj rad dobila je niz važnih nagrada: ''Annie J. Cannon Award'', ''Newton Lacy Pierce Prize'' i ''Maria Goeppert-Mayer Award''.
Mary E. Byrd
Mary Emma Byrd, rođena 1849., američka edukatorica i astronomkinja. Važan je njen doprinos u određivanju položaja kometa mikrometarskim mjerama njihove udaljenosti od poznatih zvijezda, te za određivanje pozicije kometa uz pomoć fotografije. Bila je članica Astronomskog i astrofizičkog društva Amerike, Astronomskog društva Pacifika, i Britanskog astronomskog udruženja. Objavila je dvije knjige: ''Laboratorijski priručnik iz astronomije'' i ''Prva zapažanja u astronomiji: Priručnik za škole''.
Maria A. Barucci
Maria Antonella Barucci, talijanska astronomkinja. Zajedno s astronomom R. Scottom Dunbarom otkrila je asteroid Aten 3362 Khufu, i asteroid Apollo 3752 Camillo. Asteroid glavnog pojasa 3485 Barucci, koji je otkrio američki astronom Edward Bowell 1983., nazvan je u njezinu čast.je talijanska astronomkinja koja radi u Opservatoriju-Meudon u Parizu. Najpoznatije je njezino zajedničko otkriće s R. Scottom Dunbarom iz asteroida Blizu Zemlje i Aten 3362 Khufu u opservatoriju Palomar, kao i njezino zajedničko otkriće asteroida Apollo 3752 Camillo.
Reta F. Beebe
"Reta F. Beebe, rođena 1936., američka astronomkinja. Njezin najveći doprinos znanosti astronimije je knjiga ''Jupiter: Divovski planet“. 2010. NASA joj je dodijelila medalju za izvanredne zasluge u znanosti. Pomagala je u planiranju i upravljanju NASA-inim misijama, uključujući misije programa Voyager na divovske planete. Njezin specifični istraživački interes bile su atmosfere Jupitera, Saturna, Urana i Neptuna. Osmislila je eksperimente za proučavanje i mjerenje oblaka i vjetrova divovskih planeta.
"
Lisa Harvey - Smith
Lisa Harvey-Smith, rođena 1979., britansko-australska astrofizičarka, australska ambasadorica Women in STEM. Njezini znanstveni interesi uključuju podrijetlo i evoluciju kozmičkog magnetizma, ostatke supernove, međuzvjezdani medij, masivne formacije zvijezda i astrofizičke masere. Harvey-Smith bila je znanstvenik istraživač u Australskoj organizaciji za znanstvena i industrijska istraživanja Commonwealtha, a kasnije i projektni znanstvenik za australski Square Kilometar Array Pathfinder (ASKAP) Telescop.
Rosina Dafter
Rosina Dafter, rođena 1875., australska astronomkinja i prva australka koja je postala članicom Kraljevskog astronomskog društva. Otkrila komet Pons-Winnecke 1927. Godine 1923. izabrana je za člana Britanskog astronomskog udruženja, a bila je i članica Novozelandskog astronomskog udruženja i Američkog udruženja promatrača promjenjivih zvijezda. Objavljivala je brojne članke o astronomskim temama, te održavala javne razgovore i predavanja o astronomiji.
Esmeralda Invernizzi
"Esmeralda Herminia Mallada Invernizzi, rođena 1937., urugvajska astronomkinja, s 21 godinom postala je profesorica kozmografije i matematike. 1952. godine bila je jedna od osnivačica Udruge astronoma amatera (AAA) u Urugvaju, a 2015. postala je njegovom počasnom predsjednicom. Godine 2015. Centar za male planete Međunarodne astronomske unije označio je asteroid koji kruži između Marsa i Jupitera imenom, 16277 Mallada. To je prvi asteroid koji nosi ime jedne urugvajske astronomkinje.
"
Sara Ellison
Sara Ellison, 1972., britanska astrofizičarka. Bavi se opservacijskom ekstragalaktičkom astronomijom, proučavanjem spajanja galaksija, galaktičkom kemijom, i procesima aktivne galaktičke jezgre. Ova istraživanja uključuju apsorpcijske linije u kvazarskim spektrima i učinak okoliša na evoluciju galaksije. Takođe u novije vrijeme bavi se proučavanjem bliskih parova galaksije i utjecajem interakcije galaksija na njihovu evoluciju, u istraživanju digitalnog neba Sloan.
Carolina Ödman-Govender
Carolina Ödman-Govender, američka astrofizičarka, profesorica astrofizike na Sveučilištu Western Cape. 2018. nagrađena je posebnom nagradom Međunarodnog astronomskog odbora za astronomski doseg, razvoj i obrazovanje. 2012. dobila je ''Znanstvenu nagradu za mrežne resurse u obrazovanju'', časopisa Science Magazineza svoj rad na području astrofizike. Bila je dio tima koji je stvorio projekt "Galileo Mobile"- znanstveno edukativni projekt koji nastoji približiti astronomiju mladima.
Vicky Kalogera
Vicky Kalogera,1971., grčka astrofizičarka. Direktorica je Centra za interdisciplinarna istraživanja i istraživanja astrofizike (CIERA). Njezino trenutno istraživanje pokriva raspon tema u teorijskoj astrofizici, uključujući proučavanje gravitacijskih valova koje je otkrio LIGO, razvoj modela za rendgenske binarne zrake, LSST i predviđanje predaka supernova. Dobitnica je nagrada ''Legacy Fellow'' i ''Crain's Chicago Business Notable Women in STEM''.
Paris Pişmiş
Paris Pişmiş, rođena 1911., turska astronomkinja armenskog podrijetla, jedna od prvih žena koje su pohađale sveučilišta u Turskoj. 1937. postala je prva žena koja je doktorirala na Prirodoslovno - matematičkom fakultetu Sveučilišta u Istanbulu. Njen znanstveni rad uključuje proučavanje područja galaktičke strukture, u okviru kojeg je otkrila 20 otvorenih klastera i 3 kuglasta klastera zvijezda. Bila je jedna od prvih astronoma koji su proučavali mlade zvjezdane nakupine koristeći fotometrijsku fotometriju.
Sally Oey
Sally Oey, 1957., američka astronomkonja, diplomirala je na Sveučilištu Michigan. U znanstvenom radu istražuje masivne zvijezdekao preteče supernova. 1999. dobila je nagradu ''Annie J. Cannon'' za astronomiju od strane Američkog astronomskog društva (AAS). Oey i njezini kolege sa Sveučilišta Michigan u Ann Arboru pronašli su dokaze za ograničenje veličine u istraživanju drugih klastera unutar naše galaksije i obližnje satelitske galaksije, Magellanovih oblaka. Dr. Oey trenutno je profesor i član je odbora Gemini Observatory.
Carolyn Jean Spellmann Shoemaker
Carolyn Jean Spellmann Shoemaker, rođena 1929., američka astronomkinja zaslužna za otkriće mnoštvo kometa, zbog čega je stekla nadimak gospođa Komet. Bila je suotkrivač kometa Shoemaker–Levy 9, a zaslužna je i a identificiranje 39 kometa tijekom svog života, što je najveći broj otkrivenih kometa to vrijeme.Premda nije bila školovana za astronomiju, nego za povijest, političke znanosti i englesku književnost, pridonijela je znanosti astronomije više nego mnogi profesionalni astronomi. Za svoj znanstveni rad dobila je brojna priznanja.
Maria Cunitz
Maria Cunitz, rođena 1610., jedna je od najznačajnijih europskih astronomkinja ranog modernog doba. Autorica je knjige ''Urania propitia'', u kojoj je primjenila nove tablice, i jednostavnija radna rješenje za određivanje položaja planeta prema Keplerovom zakonu o području određivanje položaja planeta na eliptičnim putanjama. Po njoj je nazvan krater Cunitz na Veneri, a takođe i jedan manji planet: 12624 Mariacunitia.
Karlina Leksono Supelli
Karlina Leksono Supelli, rođena 1958., Jakarta, indonezijska je filozofkinja i astronomkinja. Jedna je od prvih indonezijskih astronomkinja, diplomirala je astronomiju na ITB-u i magistrirala svemirske znanosti na University College London, a doktorirala filozofiju na Universitas Indonesia 1997. godine. Kao aktivna feministkinja Karlina je također sudjelovala u otkrivanju i obrani prava žrtava indonezijskih nereda u svibnju 1998., kada su stotine kineskih Indonežanki silovane na Jakarti.
Alenush Terian
Alenush Terian, rođena 1921., iransko-armenska astronomkinja i fizičarka, u iranskim znanstvenim krugovima prozvali su je "Majkom moderne iranske astronomije". Teriān je 1964. postala prva profesorica fizike u Iranu. Godine 1966. postala je članica Geofizičkog odbora sveučilišta u Teheranu. Godine 1969. izabrana je za voditeljicu studija solarne fizike na tom sveučilištu. Sudjelovala je u osnivanju solarnog opservatoriju gdje je i nastavila raditi.
Julie Marie Vinter Hansen
Julie Marie Vinter Hansen, rođena 1890., danska astronomkinja, studirala je na Sveučilištu u Kopenhagenu. Do 1939. radila je kao prva žena astronom na Zvjezdarnici Sveučilišta u Kopenhagenu, nadaleko poznatom po svom preciznom izračunavanju orbita malih planeta i kometa. 1922. imenovana je direktoricom ureda za Međunarodne astronomske unije i urednicom njezinih Circulars. 1940. godine dobila je nagradu ''Annie J. Cannon'' za astronomiju.
Margaret Harwood
Margaret Harwood, rođena 1885., američka astronomkinja, prva je ravnateljica zvjezdarnice Maria Mitchell u Nantucketu, Massachusetts. Kao članica Američkog astronomskog društva i članica Kraljevskog astronomskog društva, bila je prva žena koja je dobila pristup opservatoriju Mount Wilson, najvećem svjetskom opservatoriju u to vrijeme. Asteroid otkriven 1960. godine, nazvan je u njezinu čast, 7040 Harwood.
Laurie Rousseau Nepton
Laurie Rousseau Nepton, rođena 1985., kanadska astronomkinja, prva je astrofizičarka s doktoratom domorodačkog porijekla u Quebecu. Rousseau Nepton je doktorirala 2017. na Sveučilištu Laval. Od 2017. radi kao astronomkinja na Teleskopu Kanada - Francuska - Havaji. Trenutno je voditeljica istraživačkog projekta SIGNALS, velikog programa istraživanja koje ima za cilj promatranje preko 50.000 područja stvaranja zvijezda u obližnjim galaksijama
Sarah Seager
Sarah Seager, rođena 1971., američko-kanadska astronomkinja, profesorica je na Massachusetts Institute of Technology, bavi se ekstrasolarnim planetima i njihovim atmosferama. Autorica je dvaju udžbenika o ovim temama. Najpoznatija je po svojem doprinosu teoriji shvaćanja atmosfere egzoplaneta, a za što je nagrađena ''MacAtrhur Fellowship'' nagradom 2013. Takođe bavi se i istraživanjem razvoja svemirskih zvjezdarnica za promatranje planetarnih tranzita.
Donna Strickland
Donna Srtrickland, rođena 1959., kanadska fizičarka, profesorica na Odsjeku za fiziku i astronomiju na Sveučilištu Waterloo. Bavi se nelinearnom optikom i razvojem laserskih sustava za stvaranje kratkih optičkih pulseva velike snage. Zajedno sa znanstvenikom Gérardom Mourouomsu radila je na istraživanju najintenzivnijih laserskih impulsa ikada stvorenih, za što su dobili Nobelovu nagradu za fiziku 2018. 1997. pridružila se Sveučilištu Waterloo, gdje razvija laserske sustave visokog intenziteta za istraživanja nelinearne optike.
Anne barbara Underhill
Anne Barbara Underhill, rođena 1920., kanadska astrofizičarka. Predavala je astrofiziku na Sveučilištu u Nizozemskoj, a u NASA-i je radila kao direktorica optičkog astronomskog laboratorija. Bila je jedna od vodećih istraživačica u polju proučavanja mladih zvijezda te je pomogla u razvoju internacionalnog ultraljubičastog istraživačkog satelita. Njezin najveći doprinos znanosti je usavršavanje matematičke jednadžbe za izračun sastava atmosfere mladih zvijezda.
Jedidah Isler
Jedidah Isler je američka astrofizičarka i predavačica na Dartmouth fakultetu. Poznata je kao prva crnkinja koja je doktorirala astrofiziku na Sveučilištu Yale 2014. godine. Bavi se istraživanjem blazara (hiperaktivne supermasivne crne rupe) i mlaznim strujama koje izviru iz njih. U studenom 2020. Isler je imenovana članicom tima za provjeru predsjedničke agencije za tranziciju Joea Bidena, kako bi podržala tranzicijske napore povezane s nacionalnom aeronautikom i Space Administration. Poznata jepo promicanju inkluzivnosti i međusobnog osnaživanja u STEM zajednici.
Beth Brown
Beth Brown, američka astrofizičarka, prva žena afroameričkog porijekla koja je diplomirala fiziku na Sveučilištu Michigan.Osvojila dvije NASA-ime stipendije a nakon diplomiranja i zaposlila u NASA-i gdje se bavila prikupljanjem podataka o eklipsnim galaksijama. Još tijekom studija inicirala je kolegij na kojem studenti imaju priliku proučavati prostoočnu astronomiju Kolegij postoji i danas i iznimno je popularan. Zalagala se za inkluzivnost u znanosti te je kreirala web stranicu o Mliječnoj stazi namijenjenoj educiranju šire javnosti..
O PROJEKTU
x zatvori
Interaktivna web aplikacija ''Zvjezdoznanice''
Interaktivna web aplikacija ''Zvjezdoznanice'', nastala je u okviru projekta ''Žene i tehnika – prema rodno uključivom muzeju'', koji vodi Centar za ženske studije u suradnji s Tehničkim muzejom Nikola Tesla i pridruženim partnerom SKD Prosvjeta. Projektom se želi doprinijeti ravnopravnoj reprezentaciji u muzejima kroz implementiranje novih kustoskih i interpretativnih praksi koje uvažavaju doprinos žena u znanosti. Korisnici muzeja su mladi, inače podzastupljena muzejska publika, s ciljem njihova osnaživanja da posjećuju muzeje, promišljaju nove načine uključivanja i prepoznaju muzeje kao moguća mjesta društvenih promjena.
Web aplikacija ''Zvjezdoznanice'' rezultat je dvaju on line radionica koje je vodila umjetnica Kata Mijatović sa polaznicama radionica, studenticama i srednjoškolskim učenicama. Tema radionica bila je uloga je žena znanstvenica u astronomiji i astrofizici kao i namjera da se kroz završni rad osvijetli njihov izuzetan doprinos u razvoju astronomije i astrofizike. Svaka polaznica je odabrala 10 znamenitih žena iz ova dva znanstvena područja, i obradila njihove kratke životopise koji su zatim interpolirani u osnovni vizual web aplikacije (zvjezdano nebo) u obliku zvijezda – linkova, posredstvom kojih se mogu vidjeti podaci o svakoj odabranoj znanstvenici. Otvaranje linkova popraćeno je audio komponentom, imena znanstvenica izgovaraju polaznice radionica.
U izradi web aplikacije sudjelovali su:
Kata Mijatović, multimedijalna umjetnica
Viktorija Meštrović Galunić, studentica povijesti umjetnosti i anglistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu
Helena Valentinčić, studentica pedagogije i muzeologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu,
Aurora Rakić, diplomirana povjesničarka, studentica sociologije i antropologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu
Marija Horvat, učenica, Prirodoslovna gimnazije, Srednja škola Pregrada
Marija Hlupić Brkić, učenica, Prirodoslovna gimnazija, Srednja škola Pregrada
Leda Hergešić, učenica, Škola primijenjene umjetnosti i dizajna u Zagrebu, grafički odjel
Tehnička suradnja: Mihael Giba, razvoj web aplikacije
Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda
Sadržaj web stranice isključiva je odgovornost Centra za ženske studije
